www.tebe-trazim.com

Vatikanski Poziv za prava Roma

Tajnik Papinskog vijeća za pastoral for migrants, Agostino Marchetto, poziva na VI. World Congress of pastoralnu za Rome 'zaštita protiv diskriminacije, rasnu mržnju i marginal postojanja
Država bi trebala uzeti sustav koji "stvarno stiti prava Roma stanovništva i štiti ih od diskriminacije, rasnu mržnju i marginal postojanje sačuvanih", rekao je u ponedjeljak u bavarskom Freisinga.
Fokus; na sastanku su bili uglavnom mladi ljudi, rekao je Hildesheimer biskup Norbert Trelle. Te časnik njemačke biskupske konferencije za pastoral Roma te zagovaralo, posebno o obrazovanju djece i mladih ljudi da ulože u njihove socijalne situacije trajno rijesenje. Samo tada može iz zatvorenoga kruga, nedostatak izobrazbe i vještina razvoj, nezaposlenost i beskućništvo da se razbije.



Trelle pozvan od strane države za financijsku pomoć kao što su programi obuke i pismenosti. Trebao bi platiti posebnu pozornost na talent, Roma kao u glazbi ili u obrtu se poštuju. Istovremeno se u obitelji i u vrijednost obrazovanja ponuditi, "bez razbijanja njihove tradicije". Pastoral posebno zeli , intenzivane osobne kontakte sa pojedinim obiteljima da zadrži. Bogoslužje i vjerske pouku nisu bili dovoljne. U mnogo većoj mjeri pomoći ce istraživanje, gdje bi pronašli treninga i radnih mjesta i zdravstvene skrbi potrebne su velike pomoci.
Live in Germany, prema informacijama iz Trelle oko 350.000 Roma, uglavnom skupine Sinta i Roma. To se odnosi na grupu Roma gdje se tradicionalno gleda kao katolički.



Na ovom prviom kongresu održanom u Njemačkoj, njemački Centar Vijeća Roma i Sinti zajednica, Katolička crkva oštro je kritikovala. Izraz "Ciganka" rasno je zauzeta.pogrdna.

Matter
Sta znate vi o Romima...???

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma) su tradicionalno nomadski narod porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji se klasificira Indo-Iranskoj jezičnoj porodici. U sjeverozapadnoj Indiji ima jezika kojima je romski jezik srodan. Njihove migracije počinju iz Azije možda u 13. stoljeću, i otuda se počinju širiti Europom, u svakom slučaju u zapadnoj Europi dolaze negdje u 15. stoljeću, da bi se u 16. stoljeću proširili cijelom Europom. Na područje Sjeverne Amerike dolaze kasnih 1800.-tih godina. Raširivši se širom svijeta Roma (pred kraj 20. stoljeća) ima između deset i dvanaest milijuna. Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom, to su: Gitani (Gitanes), Kalderaši (Kalderash) i Manuši (Manush). 8. travnja obilježava se Svjetski dan Roma, počevši od 1971. godine, a koji se prvi put proslavio u Londonu.

U vjerskom pogledu Romi su nejedinstveni, jer ih ima u obliku pravoslavnih kršćana, muslimana, katolika, ali i pripadnika drugih religija.

Fizički su tamnoputi i nižeg rasta, crne kose. Kod tamnoputijih bosanskih Roma javlja se u 80% slučajeva dolihokefalnost čiji indeks lubanje iznosi 74,4, dok se kod svjetlijih češće javlja brahikefalnost s indeksom 79,8. Studije o genetskom podrijetlu bugarskih, baltičkih i vlaških Roma ukazuju da oko 50% proučenih Y kromozoma i mitohondrijske DNK pripadaju muškoj haplo grupi H (ha) i ženskoj haplo grupi M (em), haplo grupama koje su široko rasprostranjene širom Južne i središnje Azije. Muška haplo grupa R1a1 je rijetka među Romima, ali je ima oko 50% u muškim Y hromozomima u sjevernoj Indiji i Pakistanu. Njihova himna je Gyelem, gyelem, što na hrvatskom jeziku znači Idem, idem

Mene zanima gdje se pokapaju Romi? Ja sam iz Mostara i dosta Roma ima na Bišću polju, a groblje nisam nigdje vidio. Čuo sam da groblje ima negdje u Bosni, ali nije moguće da se svi u njemu pokapaju.

O Maria,
o Mutter des Himmels,
wir sind Zigeuner,
wir können nicht mit Worten beten
aber nur mit dem Herzen.
Wir sind wie Vögel,
in das Blau des Himmels fliegen.
Unser Dach ist der Himmel,
unsere Ruhestätte die Erde.
Heute bringen wir Dir,
o Königin des Himmels,
unsere Tränen,
unser Elend dar.
Und Du, Mutter,
sei Fürsprecherin für uns,
Menschen ohne Heimatland;
gib, dass wir ein wenig Frieden finden
auf unserer irdischen Reise;
und gib, dass wir einmal
ein Eckchen Paradies finden können.

Vittorio Mayer Pasquale



O Marijo,
Ti majko neba,
što su Romi,
ne možemo moliti s riječima
ali samo srcem.
Mi smo poput ptica,
sto u plavetnilu neba letjete.
Naše je nebeski krov,
naše počivalište u svijetu.
Danas Ti prinosimo ,
o Kraljice neba
naše suze,
naš jad dar.
A ti, majko,
Zagovornice nasa moli za nas,
Za nas ljude bez domovine;
Daj da imamo malo mira
na naš zemaljski put;
i daj da jednom pronadjemo
kutak raja .

Vittorio Mayer Pasquale

EVO NEŠTO O ROMIMA U HRVATSKOJ

Nije utvrđen točan broj Roma u Hrvatskoj. Prema popisu iz
2001., ima ih 9463. No, prema drugim procjenama ima ih između
30 i 40 tisuća, a romski čelnici govore o 60 tisuća. Mnogi se iz
samo njima znanih razloga ne izjašnjavaju Romima nego Hrvati-
ma, Bošnjacima, Makedoncima, Albancima, Bajašima, Rumunji-
ma... Najviše ih je u Međimurskoj županiji, zatim u Istarskoj,
Sisačko-moslavačkoj te Osječko-baranjskoj. U obrani Hrvatske
od srpske agresije sudjelovalo ih je 720. Govore romano čaćipe,
no to je još nestandardiziran jezik. Govore više dijalekata, na
osnovu kojih se stvara standardni romski. To su kalgeraški,
gurbetski, lovarski, te aškalijski ili arlijski kojim govore Romi s
Kosova i iz Makedonije. Dio hrvatskih Roma (Međimurje) govo-
ri i bajaškim dijalektom kojemu je osnova starorumunjski je-
zik. Romi na prostoru Hrvatske pripadnici su katoličke, pravo-
slavne i muslimanske vjeroispovijesti. No, svi slave Jurjevdan
ili Đurđevdan. Velik broj Roma je bez ikakve škole ili s nezavr-
šenom osnovnom školom. Prema podacima za naselja gdje ih
ima 90 posto, oko 2000 Roma pohađa nastavu, a najviše, oko
1000 učenika, otpada na dvije županije, Međimursku i Varaždin-
sku. U nekim sredinama sedmi razred ne završi više od 20 pos-
to. Prema dostupnim podacima, 97 posto Romkinja su nekvalifi-
cirane.

OBILJEŽJA ROMA U RH


Romi obitavaju na području Republike Hrvatske od 14. stoljeća
Romska manjina u Republici Hrvatskoj nije homogena: govore različitim jezicima, raznih su vjeroispovijedi…
Položaj Roma je marginaliziran
Program se donosi radi poboljšanja uvjeta življenja i boljeg uključivanja Roma u društvenu zajednicu uz očuvanje vlastite osobnosti
Povijesni izvori koji izričito govore o podrijetlu i početku seoba Roma skromni su. Postoje mnoge teze o postojbini Roma i razlozima pokretanja migracijskih procesa. Sami Romi su, trajnom izoliranošću od okružja te različitim preuzetim elementima jezika, folklora, običaja i legendi, otežavali pristup znanstvenicima koji su se bavili pitanjem njihova podrijetla. Prema povijesno-lingvističkim izvorima može se zaključiti kako Romi potječu iz sjeverozapadne Indije (Dardistan, Kafiristan), područja oko rijeke Gangesa, a migracije Roma odvijale su se stoljećima od Indije, preko Afganistana i Perzije. Dio plemena južne skupine kretao se u smjeru Sirije, Egipta (vjerojatno uz sjeverozapadnu Afriku preko Gibraltara u Španjolsku - Gitani), dok najveći dio romskih plemena preko Turske prelazi Bospor i dolazi u Europu (u vremenu od X. do XIV. stoljeća Romi se zadržavaju u Turskoj i Grčkoj).

Romima su seobe bile sastavni dio života i način preživljavanja, koji se nakon dolaska u Europu i susreta s drugačijom kulturom nije bitno izmijenio te se migracijski procesi nastavljaju, iako se javljaju pokušaji njihova sprječavanja ili barem ograničavanja. Rome su u Europi različito nazivali (što je često izazivalo nesporazume), ali i različito prihvaćali. Ime Romi potječe od izraza "romani chib" i znači čovjek.

O Romima u Republici Hrvatskoj govori nekoliko istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina. Među najznačajnijima su: istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, iz 1982., čiji su rezultati objavljeni pod naslovom "Društveni položaj Roma u SR Hrvatskoj"; istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, iz 1998. godine, pod naslovom "Društveni i razvojni položaj Roma u Hrvatskoj", te Državnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladež, iz 2002., pod naslovom "Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima".

Prema navodima spomenutog istraživanja iz 1998., Romi se na području Hrvatske spominju prvi put u Dubrovniku 1362. godine, u trgovačkom spisu. Desetak godina kasnije (1373. godine) Romi se spominju i u Zagrebu, gdje su trgovci, krojači i mesari. U Dubrovniku Romi (Jeđupi) žive u Gružu i već krajem XIV. i u XV. stoljeću formiraju srodničke zadruge koje se bave tradicionalnim romskim zanatima i glazbom. U srednjem je vijeku romsko stanovništvo vezano za gradove. U Puli 1497. djeluje svećenik Dominik Ciganin, a 1500. godine Romi se spominju u predgrađu Šibenika. O stvarnom broju i položaju Roma u Hrvatskoj tijekom XVI. i XVII. stoljeća, malo je podataka. Cigani “šipuši”, svirači, spominju se u Hrvatskoj 1671. godine. U Međimurju se Romi spominju 1688. godine, kada je u Legradu (koji tada administrativno pripada Međimurju) kršteno dijete "ciganskog" vojvode Ivana, a u XVIII. stoljeću međimurski feudalci dozvoljavaju doseljavanje Roma koritara.

Velike romske skupine dolaze u Hrvatsku tijekom XIX. stoljeća iz Rumunjske. Pripadaju romskoj skupini Koritara, a naseljavaju područje Međimurja i Podravine. Govore ljimba d' bjaš, jedan od rumunjskih dijalekata (vlax-dijalekti), te uz već prisutne Kalderaše i Lovare, čine jezgru današnjeg romskog stanovništva u Hrvatskoj.

Točan broj Roma koji danas žive u Republici Hrvatskoj i njihov teritorijalni raspored teško je utvrditi iz više razloga, pa su rezultati službenog popisa stanovništva tek naznaka stvarnog stanja. Broj Roma u Republici Hrvatskoj, prema popisima stanovništva od 1948. do 2001. godine, prikazan je u tablici 1.

Tablica 1.: BROJ ROMA PREMA POPISU STANOVNIŠTVA OD 1948. DO 2001. GODINE

godina popisa 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
broj Roma 405 1261 313 1.257 3.858 6.695 9.463


Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je evidentirano 9.463 Roma, međutim kao što je već spomenuto procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi između 30.000 i 40.000 Roma. Prema rezultatima istraživanja, "Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima", što ga je 2002. godine proveo Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, 51% Roma u Hrvatskoj je "starosjedilačko", 17% ih je selilo unutar Hrvatske, dok su ostali doseljenici. Posljednjih desetak godina naročito je intenzivno doseljavanje Roma iz drugih krajeva bivše Jugoslavije, a osobito iz Bosne i Hercegovine, Srbije te Kosova.

Tablica 2.: BROJ ROMA PO ŽUPANIJAMA PREMA POPISU STANOVNIŠTVA IZ 1991. I 2001. GODINE
Podaci Državnog zavoda za statistiku

Red. br. ŽUPANIJA 1991. 2001.

1. ZAGREBAČKA 128 231

2. KRAPINSKO-ZAGORSKA
2 4
3. SISAČKO-MOSLAVAČKA
315 708
4. KARLOVAČKA
16 7
5. VARAŽDINSKA
333 448
6. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA
204 125
7. BJELOVARSKO-BILOGORSKA
144 140
8. PRIMORSKO-GORANSKA
504 589
9. LIČKO-SENJSKA
49 10
10. VIROVITIČKO-PODRAVSKA
86 4
11. POŽEŠKO-SLAVONSKA
0 7
12. BRODSKO-POSAVSKA
223 586
13. ZADARSKA
7 4
14. OSJEČKO-BARANJSKA
782 997
15. ŠIBENSKO-KNINSKA
42 8
16. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
265 167
17. SPLITSKO-DALMATINSKA
39 11
18. DUBROVAČKO-NERETVANSKA
5 4
19. ISTARSKA
637 600
20. MEĐIMURSKA
1.920 2.887
21. GRAD ZAGREB
994 1.946
22. UKUPNO - HRVATSKA
6.695 9.463

U tablici 2. daje se usporedni prikaz broja Roma po županijama, obuhvaćenih spomenutim popisima stanovništva iz 1991. i 2001. godine. Podaci pokazuju gotovo 50%-tni porast ukupnog broja Roma u Hrvatskoj, te značajan porast broja Roma u pojedinim županijama 2001., u odnosu na 1991. godinu, dok se u nekim županijama (uglavnom onima koje su bile zahvaćene ratnim sukobima) broj Roma smanjio.
U tablici 3. prikazani su općine i gradovi po županijama, odnosno gradske četvrti Grada Zagreba, u kojima po podacima spomenutog popisa stanovništva iz 2001. godine, živi više od 100 Roma.



Tijekom migracija, susrećući se s mnogobrojnim jezicima, običajima i vjerovanjima drugih naroda, Romi su usvajali elemente sredine u kojoj su duže vrijeme obitavali. Većinsko stanovništvo u pravilu ne poznaje ili nedovoljno poznaje tradiciju, jezik, umjetnost i druge karakteristike Roma.


Obitelj je temeljni element socijalnog ustroja Roma, uz specifičnosti koje proizlaze iz tradicije nastanka plemenske vlasti i zakona.

Istraživanje iz 1982. pokazuje da prosječno romsko kućanstvo broji 5,6 članova, dok ono iz 1998. govori da relativno najveći broj kućanstava ima 5 ili 6 članova, s izraženim značajnim većim razlikama među pojedinim naseljima. Prema tom obilježju, romske se obitelji znatno razlikuju od prosječnog kućanstva u Hrvatskoj, jer je prosječno hrvatsko domaćinstvo brojilo 3,3 člana u 1981., da bi se smanjilo na 3,1 člana u 1991., a najnoviji podaci iz 1998. godine govore da prosječno domaćinstvo u Hrvatskoj ima 3 člana.

Romska domaćinstva su pretežno mlada. U već spomenutom istraživanju iz 1998. godine utvrđeno je da su u 50 % anketiranih domaćinstava svi ukućani mlađi od 39 godina, dok su domaćinstva s ukućanima starije dobi vrlo rijetka.

Žene su često marginalizirane, prisutna je visoka stopa fertiliteta i tradicionalna podjela uloga u obitelji. Odnos prema ženi nije emancipiran, žene su izložene diskriminaciji, što se odražava u odgoju djece i funkcioniranju obitelji. Djeca od 10 do 12 godina, pa i mlađa, sudjeluju u poslovima svojih roditelja i obitelji, što im u velikoj mjeri otežava redovno školovanje.

Rezultati spomenutog istraživanja Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži pokazuju da se u romskim obiteljima uglavnom govori romski jezik (78,9%), odnosno neki od dijalekata romskog jezika (romani chiba govori 42,4% ispitanika, ljimba d’ bjaš 36,5%), 11% ispitanika govori albanski, u svega 6% obitelji se govori hrvatski, a 4% ispitanika jezik svakodnevne komunikacije u obitelji izričito naziva rumunjskim.

Romi su pripadnici različitih vjeroispovijedi. Prema rezultatima spomenutog istraživanja, 45,5% ispitanika Roma izjasnilo se muslimanima, 31,1% katolicima, 16,9% pravoslavcima, a u skupini ostalih zabilježeno je i nekoliko Jehovinih svjedoka. Kako prema mnogim izvorima Romima vjera nije osobito važna, oni često prihvaćaju dominantnu religiju sredine u kojoj žive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja.

Uvjeti življenja s kojima se suočava veći dio romske populacije u Republici Hrvatskoj, teški su, prvenstveno zbog visoke stope nezaposlenosti, nedovoljnog obuhvata sustavom obrazovanja, neadekvatnih stambenih uvjeta te (ne)uređenosti prostora naseljenih Romima. O materijalnim prilikama Roma najzornije govori podatak spomenutog istraživanja iz 2002., da u 89% ispitanih kućanstava ni jedan član nema stalnih izvora prihoda.

O Romima kao narodu ne znam mnogo.
No slušala sam jednom kad je don Dražan Radigović pričao o tom kako su Romi i Indijanci narodi koji su u nestajanju, sve mlađi umiru, rađaju se s različitim genetskim oštećenjima i sl. Kao razlog tomu naveo je odpadnost od Boga i sklonost magiji i okultnome, vračanjima, čaranjima, bajanjima, a znamo da Biblija kaže da se takvi gade Gospodinu.
Iskreno mi ih je žao, posebno dječice koja bosonoga i polugola i zimi hodaju ulicama i prose, doista tužno.
Nek im se Gospodin koji je sama ljubav i milosrđe smiluje i neka Duh Sveti zapuše po njihovim srcima

zozy je napisala:



Ja također o Romima ne znam mnogo, a budući da me drugi narodi i kulture zanimaju,mislim da ću se potruditi naći nešto vezano uz ovu temu.


A zašto su Romi u situaciji kakvoj jesu,mislim (globalno),da smo svi mi krivi za to.Zar ne vidimo što se s tim narodom dešava i koji su njihovi problemi.Kad smo zadnji put čuli da se bilo što za njih napravilo?A obećano je mnogo.Oni su na marginama našeg društva i mi nismo u stanju rješavati njihova temeljna pitanja egzistencije,a kamoli što drugo.



Što smo mi napravili da ih izvedemo na pravi put.Ustvari mi kao društvo zatvaramo oči pred njima.Da li smo mi kao takvi mili Gospodinu?



BTB

_

Evo i mene nakon 250 godina na ovom forumu...

Mi smo učili dosta o Romima, ali mi je na žalost ostala bilježnica gdje imam sve zapisano u Zg-u.

Sjećam se samo da su porijeklom iz Indije.
Ako me sjećanje dobro služi, Rom u prijevodu znači "čovjek".
Romi one koje nisu Romi nazivaju "GAĐO" . Dakle, mi smo Gađi ili Gađoji

To je narod koji je preživljavao isključivo seleći se od mjesta do mjesta i zabavljajući pučanstvo (gutanje vatre, trikovi, gatanje, krotitelji životinja i sl.), ali su sve manje mogli tako zaraditi zbog pojave industrijalizacije - njome se gubi potreba za tim "zanimanjima".

Bili su vrsni kovači, a prema jednoj legendi Romi su iskovali čavle za Isusovo raspeće. Oni su bili Kainovi potomci koje je Bog protjerao da lutaju zemljom zauvijek. (ali to su LEGEDNDE, nećemo sad to povezivati s njihovim današnjim životom kao kaznom )

1971.godine je bilo prvi skup Roma u Londonu gdje se određuje njihov "dan" (mislim da je 8.4.) i himna Đelem, Đelem.

Što se tiče obitelji, ona je i danas proširena. Brakovi se sklapaju unutar plemena, a ako se sklopi izvan, protjeruju se osobe. Takav brak potječe iz Kastijskog prava – iz Indije.

Imaju vlastiti sud pravde koji se zove KRISSIS i starješinu u plemenu.

Imala sam par Roma u razredu. Naučila sam da se srce na njihovom jeziku kaže ILO.

A sad, ne bih se složila da žive kraće i ima ih sve manje jer su se bavili gatanjem pa ih Bog kažnjava...
Kad ćemo već jednom prestati pokušavati određivati kad Bog i kako kažnjava??? To nije kršćanski posao tu na zemlji.

Žive kraće i rađaju se s oštećenjima jer im je hrana nekvalitetna (posluže se bačenom hranom iz smeća, krepane životinje zakapaju u zemlju pa ih iskopaju i jedu), higijena loša, ne koriste lijekove i često ne brinu o obveznom cjepljenju djece...

U posljednje vrijeme se pokušava nešto napraviti za njih, postoji Nacionalni program za integraciju Roma ali teško je to... ponajprije treba mijenjati njihovu kulturu i mentalitet a to je najteže....

Na kraju evo prijevoda njihove himne Đelem, đelem (išao sam, išao):

išao sam išao dugim putovima
sretao sam sretne Cigane
ej Cigani odakle vi dolazite?
čergama i gladnom djecom

a a Cigani, a a djeco
a aj Cigani, a aj djeco

imao sam i ja veliku obitelj
ubila ih crna legija,
čerge izrezali i Cigane i Ciganke
među njima i malu djecu

a a Cigani, a a djeco
a aj Cigani, a aj djeco

otvori Bože tvoja crna vrata
da mogu vidjeti gdje su moji ljudi,
pa ću ponovo otići dugim putovima
da mogu hodati sa sretnim Ciganima

a a Cigani, a a djeco
a aj Cigani, a aj djeco

gore Cigani, sada je tren sreće vaše
ustanite i Vi iz naših snova(mrtvi)Cigani,
o crno lice i crne oči
želim vas poput crnog grožđa

Ma daj molim te Bogu se nitko ne gadi..to je pisac tako izrazio
otpadnost od Boga..
Znaš li tko je kriv što i oni ne poznaju Isusa??
Zašto onda i ostali narodi koji čine zlo ne odumiru??
Ja ih iskreno dosta poznajem jer ih ima puno u mom gradu i neke znam iz škole;Prije svega su sirotinja,skloni komociji u smislu žive bezbrižno i neopterećeno..ne briga ih šta će tko reći..
odmalena se brzo navikakavju na život i zato često ranije sazriju..
ALI su vrlo jednostavni ljudi i često pomislim da kad bi Isus opet došao među nas privremeno upravo bi se možda njima objavio koji su prezreni sloj društva i najniža klasa..sjetimo se pastira..
eto pozz
BVB