www.tebe-trazim.com

Jedno od Gospodinovih obećanja je : "Obratit će se 15 grešnika iz njegove okoline".
Mislim da ti je to najbolji odgovor na tvoje pitanje.


Samo hrabro naprijed, ja molim 4 i pol mjeseca, molitve su predivne, od kad ih molim živim potpuno drugačije. Kao što je rekla sveta Brigita u pismu svom bratu: "Gospodin je vjeran svojim obećanjima i ispunio me radošću, doveo do blagostanja i utjehe. Ono što je Isus učinio za mene, bijednu grešnicu, učinit će i za tebe, dragi moj brate. Moli svaki dan ove molitve!"

ja sam prestao po 20. put...

a da pocnes sa onima na 12 godina??

nada umire posljednja

pa s tim molitvama i počnem... one su mi prve

Nada nikada ne umire

hvala ti na savjetu

Ponovno ću preporučiti da svima koji odustaju (a ja sam bio jedan od tih, jako puno puta sam odustao) da pročitaju knjigu od Rajka Bundala "Pogled u krajeve srca". Kad god me obuzmu sumnje i napasti pročitam što je Rajko prolazio s tim molitvama i odmah dobijem snagu za daljnju molitvu.

Hvaljen Isus i Marija!

Za kratko vrijeme što molim ove molitve (mj. i pol) dešavale su se zbilja razne stvari.
Doživjela sam takve uvrede od članova najjuže obitelji da sam često jedva podnosila dane... jako velika utjeha mi je bila kad sam pročitala ovdje od mnogih forurmaša kako su sami iskusili također teške kušnje, ali kako je to upravo blagodat ovih molitava.
I vjerovali ili ne upravo me te kušnje tjeraju NAPRIJED da nikako ne odustajem od molitvi.
Čim prouzrokuju tolike napade znači da će prouzrokovati još veće milosti!!

Kad pogledate ima smisla... svaki dan razmatrati Isusovu muku- ima li snažnije molitve od te ?Može li nas išta snažnije približiti i vezati uz Njega od toga da nam Njegova Muka postane središnja misao, centar molitve?
Nikakvo čudo da zli napada sa svih strana.

No isto tako želim posvjedočiti da su se počela dešavati divna "mala" velika čuda u mojoj obitelji.....
Hvala ti Oče !

ako si krenuo ne kuzim zasto odustajes... zbog prevelikog zaostatka? zbog kusnji?

mogu vam posvjedociti da sam izmolio one koje se mole godinu dana i nisam imao gotovo nikakve kusnje a promjene u okolini su itekako vidljive (par osoba )

evo sad molim one 12 i napravio sam sto zbog lijenosti sto zbog obaveza 80 dana zaostatka (skoro 3 mjeseca)... sad kad je doslo ljeto malo po malo sam spustio Bozjom miloscu na 50... dakle nema odustajanja pa makar cijelu godinu zaostanem...

Gospodin sve vidi i zna pa nek udjeli ono sto zeli i kada zeli... ako i ne zeli nista opet dobro... jer imam iza sebe ustrajnost koja me gradila svih 12 godina

pročitao sam knjigu rajka bundala Pogled u krajeve srca... bio sam s njim osobno na razgovoru u kazalištu prije predstave ana karenjina... kud ćeš bolje...

tako da znam o čemu piše po pitanju tih molitvi... zanimljivo mi je kad je rekao da ih unatoč tome što je glumac i može zapamtiti gomilu tekstova, ove molitve nikako nije mogao zapamtiti...

no, ja odustanem jer po par dana ih ne molim i to je to... pa ne mogu ih ja izmoliti 2x ili 3x u danu da nadoknadim, kad nisam sposoban izmoliti ni 1x...

i nemam nikakvih kušnji, vanjskih nekih manifestacija po kući... gašenje svjetla... neki zvuk ili da mi netko u kući ni vrišti... ne znam...

jedini vidljiv znak kod mene je da mi molitva očito nije na 1. mjestu... to je jedino...

tako da ne znam što radit... mislim da nije problem jeli 7 ili 15 molitava...

Problem je što nemaš dovoljno jakih kušnji koje bi te nagnale/potakle da moliš ove molitve.
Meni ta knjižica stoji 10 ak godina u ladici.

Tek kad su mi se na leđa svalile gadne protivštine osjetila sam velik poticaj u sebi da ih počnem moliti. I znaš šta neopisivo mi pomažu..
Moja osobna bol me nagnala da razmatram onu Isusa... jadno, jer ne bi trebala imati povod za time, ali čovjek sam. Dok sve ide po loju, kad ne osjećaš tjeskobu i patnju onda je teško srcem moliti i razmišljati o Isusovoj tjeskobi.
Tek kad ti osjetiš patnju, možeš shvatiti i tuđu. Ostalo su sve priče...
Zato mislim da se ne bi trebao tjerati na te molitve ako sada ne osjećaš poziv za njima.... doć će vrijeme i za to brate.

ah, sada sam sluđen da više ništa ne osjećam... imam potrebu, ali kao da svaki dan za nečim drugim...

molim pa stanem... rekao mi je isusovac da ne trebam moliti brigitine molitve, da ima drugih...

ne znam... ali, s druge strane imam dosta nekih kušnji koje su mi već ko dobar dan...

budem ih opet počeo, ali brijem da ću opet negdje stat... ili će mi biti već noć duboka... ili neću znati (iako obilježavam zastavicama u boji) na kojoj sam molitvi stao... pa ću prestat...