'Zdravo Križu, nado jedina!' riječi su svetice prije odlaska u logor smrti.
Danas se sjećamo svete karmelićanke Terezije Benedikte od Križa, mučenice koncentracijskih logora u Drugome svjetskome ratu. Edith Stein, kako se zvala pravim imenom, rođena je u židovskoj obitelji u Breslauu 12. listopada 1891. godine, kao posljednja od jedanaestero djece.
U ranoj je mladosti izgubila vjeru. Studirala je pedagogiju i filozofiju kod profesora Edmunda Husserla, utemeljitelja fenomenologije, koji ju je, uočivši njezine sposobnosti, uzeo za asistenticu. Sve više ju je mučila praznina koju je osjećala zbog gubitka vjere. U ratu ju je potreslo junačko držanje žene poginulog vojnika, što joj je otvorilo oči za Kristov križ. To se iskustvo okrunilo kada joj je 1921. u ruke dospjela autobiografija sv. Terezije Avilske.
Krštenje je primila 1922. godine. U liceju sestara dominikanki u Speyeru predavala je od 1923. do 1931. godine. Dvije godine poslije pokušala je ući u karmel, ali su je odbili. Budući da je u Njemackoj rastao val antisemitizma, svoje posljednje predavanje na sveučilištu održala je 25. veljače 1933. To joj je pomoglo da ostvari svoj san o karmelu. U travnju sljedeće godine svečano je obukla karmelsko odijelo i postala s. Terezija Benedikta od Križa. Svečane je zavjete položila na Veliki petak četiri godine kasnije.
Zbog sigurnosnih razloga sestre su je iz njemačkoga karmela poslale u Nizozemsku. Sestra Terezija Benedikta od Križa pisala je razna djela; Iz života jedne židovske obitelj; Znanost križa, Studija o Ivanu od Križa. Bila je svjesna opasnosti, stoga su sva njezina djela o Križu proživljena. Spremno je rekla: 'Ave Crux, spes unica – Zdravo Križu, nado jedina!'
Kad je Gestapo došao po nju 2. kolovoza 1942. godine, zagrlila je svoju sestru Rozu, karmelsku trećoredicu, i rekla joj: 'Hajdemo na žrtvu za naš narod!' Svoj je život završila u plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942. godine.