SV. JULIJE I., PAPA , 12. Travnja
Rođen je u 3. stoljeću u Rimu. Nakon smrti pape sv. Marka izabran je Julije 6. veljače 337. godine. Bio je dobre naravi. Dva mjeseca poslije umro je car Konstantin koji je Milanskim ediktom dao Crkvi slobodu, ali se puno i uplitao u crkvene poslove. Njega su naslijedila trojica njegovih sinova. Konstancije i Konstant su postali carevi Istoka i Zapada, a Konstantin II. je pogubljen. U to vrijeme je Papa razvijao pastoralni rad. Sv. Atanazije mogao se vratiti iz izgnanstva 337. g. Dok je biskup Atanazije bio zatočenik, krivovjerci arijanske sljedbe izabrali su drugoga biskupa. Na jednoj sinodi u Rimu 340/341. g. papa Julije se opredijelio za legitimnog aleksandijskoga biskupa sv. Anastazija. Svoju odluku je priopćio biskupima na Istoku. On je zahtijevao od Konstantinovih sinova sazivanje sabora. Papa je htio usuglašavanje biskupa Istoka i Zapada o pitanju papinstva. Sabor je sazvan u Sardici (Sofija u Bugarskoj), na granici dvaju carstava. Iako je Papa bio dobronamjeran, istočni biskupi su napustili sabor jer su bili malobrojniji. Stoga je održan samo sabor Zapada. Papa je zabranio biskupima preuzimati druge biskupije. Nisu smjeli, kao prije, često odlaziti na carski dvor. Iz svoje biskupije smjeli su izbivati najviše tri tjedna. Biskupi Zapada su uputili Papi pismo potpore. Ipak, taj sabor je podijelio Crkvu na Istočnu i Zapadnu. Papu Julija nazivaju utemeljiteljem Arhiva Svete Stolice jer je naredio čuvanje službenih spisa. Odredio je slavljenje Božića 25. prosinca i na Istoku. Papi Juliju pripisuje se izgradnja crkve Svete Marije na Trastevereu i bazilike sv. Julija (danas Svetih Apostola). On je ispravno reagirao na neke događaje, a započeo je rješavati mnoge zamršene slučajeve koje je naslijedio od svojih prethodnika. Umro je travnja 352. g., samo dvije godine poslije uvršten je u rimski kalendar.
|